Pravilnik koji Facebook koristi kako bi se odlučilo o cenzuri određenih sadržaja prvi je puta objavljen u javnosti, pa je tako otkriveno kako ta popularna društvena mreža zabranjuje objavljivanje blago neprikladne golotinje, dok je objavljivanje fotografija umrlih i osakaćenih dozvoljeno, prenosi index.hr

Posljednje dvije utakmice prvi susreta osmine finala Lige prvaka ponudile su svega jedan gol, gol kojim je basel na St. Jacobs Parku savladao velikog Bayerna. Kako je počeo susret na St. Jacobs Parku činilo se da ćemo u prvih 45 minuta vidjeti makar po jedan gol na obje strane. Ipak, to se nije desilo sjajno su branili Neuer na jednoj i Sommer na drugoj strani, ali niti napadači u pojedinim trenucima nisu bili dovoljno skoncentrisani.

Rezervista Basela Valentin Stocker pet minuta prije kraja pobrinuo se za eksploziju na St. Jacobs Parku kada je pogodio mrežu Manuela Neuera. Navijači Basela mogu biti mnogo zadovoljniji igrom svoga tima, nego li fanovi Bavaraca, apobjedabez primljenog gola na Allianz Areni daje ima dobre šanse, šanse koje neće biti tako malo ukoliko Bayern ponovi današnju igru.

Susret na Velodromu nije se puno razlikovao od onog u Švicarskoj, završen je identičnim rezultatom. Oba tima bila su više skoncentrisana na odbranu vlastitog, nego li na napad na protivnički gol, ali su domaći u drugoj minuti sudijske nadoknade uspjeli doći do zlata vrijedne pobjede od 1:0. Strijelac pobjedničkog gola bio je Dede Ayew koji je glavom pogodio mrežu Cesara. Pobjeda “sa zvukom sirene” biti će od velikog značaja fudbalerima Didiera Deschampsa u uzvratnom susretu na Giuseppe Meazzi.

Liga prvaka, srijeda:
Basel – Bayern Munchen 1:0
Marseille – Inter Milan 1:0

Iako dijaspora šalje u BiH godišnje više od dvije milijarde dolara, nikom nije jasno kako skoro dvije trećine stanovnika jedva sastavljaju kraj s krajem, a pogotovo porodice u kojim niko nije zaposlen

Gotovo dvije trećine stanovništva BiH već odavno živi na ivici egzistencije – spiskovi nezaposlenih nikada nisu bili duži i već odavno su premašili brojku od pola miliona, pa nije nikakvo čudo što BiH ima najveću stopu nezaposlenosti u Evropi.

Međutim, nisu samo nezaposleni socijalni problem. Niko pouzdano ne zna kako preživljavaju desetine hiljada onih koji su u procesu stečaja i likvidacije preduzeća ostali bez posla. Posebna priča su oni koji odlaze na posao, ali mjesecima ne primaju platu niti im se uplaćuju doprinosi.

Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić tvrdi da čak 31 odsto radnika odlazi na posao i radi čak i po 12 časova dnevno, a ne prima redovnu platu.

Broj tih radnika sigurno je i mnogo veći s obzirom na to da ima poslodavaca koji u svojim preduzećima ne dozvoljavaju sindikalno organizovanje radnika, zbog čega niko pouzdano ne zna da li poslodavci u tim kolektivima uopšte poštuju zakon o radu i kolektivne ugovore.

nspektorat i Poreska uprava Srpske nedavno su najavili oštriju borbu sa poslodavcima koji ne budu poštovali

U Vladi Republike Srpske tvrde da i za to imaju mehanizme. Staće na put, kažu, i poslodavcima iz Federacije BiH koji rade na području Republike Srpske, ali sa neprijavljenim radnicima.

U takvim uslovima nije uopšte čudo što je sve veći broj ljudi u BiH prinuđen da prihvati bilo kakav posao, samo da prehrani porodicu, ne pitajući pritom poslodavca ni za platu ni za godišnji odmor. Obilato to koriste mnogi poslodavci.

Zbog toga smo pred kraj prošle godine samo u Republici Srpskoj imali procjenu da je na crno angažovano više od 80 hiljada radnika. Tačan broj ljudi koji su prinuđeni da rade na crno sigurno nikada niko neće moći da utvrdi. Izvjesno je takođe da će i brojne mjere koje su se tada najavljivale kako bi se suzbio rad na crno, sigurno dati slabe rezultate

Ovom društvenom zlu, realno govoreći, može se jedino stati ukraj stvaranjem mnogo povoljnijeg ambijenta u kojem ta “armija” socijalno ugroženih ljudi neće biti prinuđena da radi na crno. To vrijeme, naravno, još nije ni na vidiku.

Ipak, neko je u šali rekao da je BiH zemlja čarobnjaka. Kako uopšte u ovakvim uslovima žive porodice u kojim niko nije zaposlen, a u BiH ih ima mnogo? Na ovo pitanje vjerovatno ne bi znali da odgovore ni oni sami.

Izvjesno je da se svako snalazi kako zna i umije. Neko posjeduje obradivo zemljište pa na taj način obezbjeđuje hranu. Drugi opet žive na kredit, a oni treći imaju rođake na selu ili u inostranstvu koji im pomažu.

Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u inostranstvu živi i radi više od milion i 350 hiljada ljudi, koji potiču iz BiH. To je gotovo trećina stanovništva. Poznato je, naravno, da toliku bh dijasporu uglavnom čine Bošnjaci i Hrvati koji su početkom ratnih sukoba na ovim prostorima iskoristili blagonaklonost međunarodne zajednice i u mnogim zemljama širom svijeta pronašli svoje mjesto pod suncem.

Prema podacima Svjetske banke, svake godine bh dijaspora pošalje u otadžbinu više od dvije milijarde dolara. Analitičari vjeruju da je ta pomoć iz inostranstva i mnogo veća i da u BiH stiže značajna suma novca i nekim drugim, uglavnom neregistrovanim kanalima. Potvrđuje to i podatak Svjetske banke da među 20 zemalja čija dijaspora šalje najviše novaca u zavičaj BiH zauzima čak peto mjesto.

Novčana pomoć dijaspore, nema nikakve sumnje, značajno popravlja socijalnu sliku u BiH, ali ona sigurno još zadugo neće biti ružičasta.

Srna

U većem dijelu BiH sutra prije podne preovladavaće oblačno vrijeme, nakon čega se očekuje razvedravanje.

Na jugu će biti pretežno vedro.

Jutarnja temperatura kretaće se između minus osam i minus tri, na jugu od minus dva do četiri, a najviša dnevna između tri i osam, na jugu od osam do 13 stepeni Celzijusovih.

U većem dijelu BiH danas je bilo pretežno oblačno vrijeme, a na jugu sunčano uz umjerenu oblačnost.

Temperatura u 13.00 časova: Bjelašnica minus šest, Ivan-sedlo minus jedan, Tuzla i Jajce dva, Zenica, Bugojno i Srebrenica tri, Sarajevo, Bihać i Bijeljina četiri, Banjaluka, Gradačac i Sokolac pet, Sanski Most i Goražde šest, Doboj, Derventa, Drvar, Livno, Prijedor i Zvornik osam, Čapljina 10, Mostar, Neum i Stolac 11, a Trebinje 14 stepeni Celzijusovih.

Bolesti srca pošast su novog doba – i vrapci na grani to znaju, no uprkos tome, nikako da promijenimo životni stil i smanjimo rizik.

Redukcija tjelesne težine, ostavljanje cigarete, izbjegavanje stresa – za početak više nego dovoljno. Drugi način da napravite korake naprijed jest da pazite šta jedete.

Vjerovatno više nikome nije tajna da nam je rješenje nadohvat ruke: nemasna mediteranska kuhinja, koja se temelji na maslinovom ulju i ribama bogatim omega-3 kiselinama. Huffington Post tome još pridodaje i popis namirnica koje će vam pomoći da učinite nešto dobro za svoje srce.

1. Losos
Preporuka je da jedete ribu dva puta nedeljno. Pogotovo ribe koje su bogate omega-3 kiselinama kao što je losos. Omega-3 smanjuje rizik aritmija, gradi krvne žile, smanjuje holesterol i smanjuje krvni tlak.

2. Maslinovo ulje
Prelazi s običnog na maslinovo ulje (a da ne govorimo ako ga koristite umjesto masti) smanjuje razinu holesterola. No, ‘zdrave’ masnoće u maslinovom ulju i dalje su masnoće, pa ih umjereno konzumirajte.

3. Orašasti plodovi
Nedavna studija pokazala je da zamjena crvenog mesa orašastim plodovima (koji su nemasniji izvor proteina) rezultira 17-postotnim smanjenjem rizika od srčanog udara. Nezasićene masnoće u plodinama pomažu smanjenju holesterola. No, u njima je i dalje dosta masti, pa pazite da ne pretjerate u količinama.

4. Bobičasto voće
Bobičasti plodovi bogati su antioksidansom imena polifenol, koji smanjuje krvni tlak i potiče ‘zdravi’ holesterol. Prošlogodišnje istraživanje dokazalo je da u borovnicama ima antocijanina, koji je dobra zaštita protiv visokog krvnog tlaka.

5. Zobene pahuljice
Topiva vlakna u zobenim pahuljicama (kao i u drugim integralnim plodovima, voću i povrću) smanjuju razinu lošeg holesterola u krvotoku te tako pomažu pročišćenju arterija.

6. Soja
Premda postoje nesuglasice o tome koliko soja smanjuje holesterol, nema dvojbe da je ona nemasni izvor proteina i time mnogo manje opterećuje naš krvotok od crvenog mesa.

7. Crna čokolada
Zahvaljujući sastojku koji se zove flavonoid i snažan je antioksidans, čak i slastica kao što je crna čokolada može blagotvorno djelovati na smanjenje holesterola i krvnog tlaka.

8. Kokice
Kada su spremljene na toplom zraku, a ne natopljene u ulje ili maslac i zasut solju, kokice su zapravo iznenađujuće zdrava hrana, izvor antioksidansa i vlakana. Što ne treba čuditi – jer one su zapravo žitarice. Ono što ih čini štetnima su masni i slani dodaci.

9. Paradajz
Paradajz je najveći izvor likopena (snažnog antioksidansa). Premda za konačnu potvrdu još manjkaju opsežnija istraživanja, nazire se da likopen prevenira kardiovaskularne probleme.

10. Morske trave
Baš kao i lisnato povrće koje raste na kopnu, i morske trave kriju sastojke koji su dobri za srce – antioksidante i dobre masnoće.

11. Krompir
Slatki krompir pun je antioksidanta, a i slatki i obični sadrže vlakna i kalij, ključne sastojke da bi naše srce bilo u dobroj funkciji.

12. Kafa
Prošlogodišnja studija kaže da, protivno uvriježenom mišljenju, kafa pomaže srcu, budući je bogat izvor antioksidanta. Ipak, tu je potrebno dodatno istraživanje da bi se dodatno istražili pozitivni efekti u kojima kofein oslobađa slobodne radikale u tijelo. Čini se da pomaže protiv srčanih bolesti, Alzheimera i sličnih.

06. januara smo objavili KONKURS za dodjelu stipendija redovnim studentima sa područja općine Kalesija u akademskoj 2011./2012. godini.
Stipendija u iznosu 1.000KM isplaćivat će se u deset mjesečnih rata po 100KM.

20. februara, službena stranica općine Kalesija je objavila privremenu rang listu listu 90 studenata koji su se prijavili na Konkurs.

— Pogledajte privremenu rang listu za dodjelu studentskih stipendija u akademskoj 2011./2012.
Tročlana komisija u sastavu: Hazim Halilović (predsjednik), Abdulah Gutić i Zijad Kulanić

(Uveličajte sliku jednim klikom)

Studenti do rednog broja 38. ostvarili su pravo na stipendiju.

Studenti koji nisu ostvarili pravo na stipendiju, mogu izjaviti žalbu Komisiji za drugostepeno upravno rješavanje u roku od 8 dana od dana isticanja liste.
Studenti koji su ostvarili pravo na stipendiju, nakon isteka žalbenog roka bit će pozvani na zaključenje Ugovora, pri čemu su dužni donijeti karticu tekućeg računa u banci.

— Podsjećamo posjetioce portala da su studentske stipendije općine Kalesija za akademsku 2010./2011. izazvale nezadovoljstvo kod velikog broja građana. Problemom se pozabavila i antikorupciona komisija TK, koja je prošle godine najavila da će odgovore potražiti i na evidenciji Biroa za zapošljavanje općine Kalesija, ali do toga nikada nije došlo.

Da li će studentske stipendije općine Kalesija za akademsku 2011./2012. godinu proizvesti slične reakcije saznat ćemo u narednom periodu.

— Vaše reakcije možete slati na mail;  redakcija@kalesija.com

Pratite Kalesija Online na Facebooku

Za sutra je zakazana 34.redovna sjednica Općinskog vijeća Kalesija, za čiji dnevni red je predloženo 13 tačaka, prenosi Radio Feral.

Kalesijski vijećnici će, između ostalog, razmatrati Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Javne ustanove BKC Alija Izetbegović, Odluku o usvajanju liste prioriteta izgradnje sportskih poligona po mjesnim zajednicama u ovoj godini, kao i Odluku o kriterijima za podsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji za 2012. godinu. Na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća Kalesija je i Analiza zdravstevnog stanja stanovništva općine Kalesija i organizacije rada zdravstvene službe primarne zdravstvene zaštite.

Općinsko vijeće još će razmatrati i Informaciju o higijensko-epidemiološkoj situaciji i stanju opšte komunalne higijene za prošlu godinu i Informaciju o boravku i ostvarenom povratku raseljenih lica na području općine Kalesija u 2011. godini.

Pratite Kalesija Online na Facebooku

Sa rastom temperatura dolazi do pokretanja snježnih lavina, što je posebno opasno na saobraćajnicama kroz riječne kanjone, a u BiH većina puteva je takva, kazao je za Fenu predsjednik i instruktor sarajevskog “Kluba spasavalaca 2000″ Pašaga Grbo uz napomenu da je nakon Slovenije, BiH najpodložnija lavinama na prostoru zapadnog Balkana.

Iz helikoptera koji su prethodnih 15-tak dana korišteni za spašavanje stanovnika, kaže Grbo, uočeno je bezbroj lavina na različitim područjima BiH.

Nakon lavina suhog snijega, sada dolaze lavine mokrog snijega, dok se u kanjonima i na šumskim područjima pokreću tzv. talne lavine (lavine tla) koje ruše sve pred sobom. Nastaju nakon što lišće pod snijegom postaje mokro i klizavo kao ledena ploča sa koje snijeg “sleti”.

Kako se u BiH niko profesionalno i institucionalno ne bavi problemom lavina, preostaje individualna zaštita koja znači oprez i svjesnost o eventualnoj opasnosti.

Za razliku od drugih zemalja gdje na putevima postoji pasivna zaštita u vidu metalnih šipki visine do dva metra sa poprečnim gredama, koje “amortiziraju” snagu snijega, učesnicima u saobraćaju u BiH preostaje oprez kao jedina mjera zaštite.

Grbo upozorava da su kretanjima snježne mase izloženi gotovo svi putevi u BiH, a posebna je opasnost na putu Sarajevo – Foča (dolinom Bistrice), na putu prema Busovači (dolinom Lašve), na putu prema Jajcu, u kanjonu Neretve, te na putu prema Višegradu.

Vozačima savjetuje da drže odstojanje od 100 metara između automobila, jer će u slučaju lavine manje vozila biti zatrpano, može se ukazati pomoć onima koji su pod snijegom, a spasiocima će vozači-očevidci dati preciznu informacija o mjestu nesreće.

Upozorenje vozačima i ljubiteljima prirode također i na “snježne streha ” nastale zbog vjetra, a koje se kad snijeg ovlaži i oteža otkidaju i povlače za sobom mase snijega.

I sela koja gravitiraju planinskim masivima Bjelašnice, Maglića, Zelengore, Prenja, Vlašića i dijela Veleža, također spadaju u “lavinska područja”. Mnogi toponimi sa rječju plazina ili usov što su narodni izrazi za lavinu, to potvrđuju ( npr. Mitrin usov iznad Tjentišta je mjesto gdje je ta žena idući po drva stradala u lavini). Nekad, kad nije bio razvijen planinski i zimski turizam u lavinama je stradavalo mjesno stanovništvo i učenici pješačeći do škola.

“Radeći 50 godina na spašavanju ljudi naučio sam da nesreće dolaze isključivo zbog nepoznavanja planine i ćudi prirode koju treba ‘nadmudriti’ razumom i znanjem. Lavina je predvidiva opasnost, a tzv. adrenalin je poguban”, kaže Grbo.

Skijašima, borderima i planinarima se savjetuje da prilikom prelaska okomitih padina to čine uvijek pri vrhu, jer se tu pokreće najmanja količina snijega. Izuzev kamenitih terena i pašnjaka, na svim drugim terenima sa nagibom od 15 do 65 stepeni dolazi do pokretanja snježne mase i njenog pretvaranja u lavinu. A pred lavinom se ne može pobjeći, jer je brzina kretanja snijega 400 kilometara na sat.

Nažalost, jedini koji se bore sa lavinama su spasioci, ali oni uglavnom djeluju post festum, da pronađu tijelo stradalog, jer je vrijeme preživljavanja pod snijegom (u lavinama mokrog snijega to je 3-5 minuta) prekratko da bi se unesrećeni živ evakuirao.

“Kluba spasavalaca 2000″ ima 52 člana koji su završili obuku po međunarodnim standardima jedinstvenim u cijelom svijetu. Tu je i jedan broj “pripravnika” koji treba da prođu još šest vježbi tokom dvije godine.

Diploma spasioca ne dobiva se lako.

“U pitanju su životi u borbi sa (ne)vremenom, stihijom, vodom, planinom, snijegom, speleološkim objektima ili u urbanim područjima sa visina nebodera, ali i životi samih spasioca koji zajednički djeluju”, kaže na kraju razgovora za Fenu predsjednik i instruktor “Kluba spasavalaca 2000″, Pašaga Grbo uz opasku da se lakše stiče fakultetska diploma i naučno zvanje, nego diploma spasioca.

Ovog “sibirskog” februara ti ljudi su u Sarajevu izveli 43 interventne akcije transporta pacijenata, dostave hrane…Iako rade volonterski i sa vlastitom opremom, zadovoljni su jer spašavaju ljudske živote.

“I kad bih se ponovo rodio, opet bih radio ovaj posao, jer osmjeh i zahvalnost spašenih ljudi najveća su nagrada”, kaže na kraju razgovora predsjednik “Kluba spasavalaca 2000″, Pašaga Grbo.

Facebook, jedna od najvećih i najpoznatijih internet društvenih mreža, ponudila je Agenciji za zaštitu ličnih podataka u BiH saradnju i pomoć za pokretanje aktivnosti Agencije za jačanje svijesti javnosti u vezi sa Facebookom i zaštitom podataka.

Agenciji za zaštitu ličnih podataka upućen je poziv da posreduje između Facebooka i lokalnih nevladinih organizacija koje se bave zaštitom na internetu te entitetskih policija, kako bi se kreirale neposredne veze i kontakti, saopšteno je iz Agencije.

Šef za politiku i planove Facebooka u srednjoj i istočnoj Evropi Gabrijela Čeh na sastanku sa direktorom Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Petrom Kovačevićem posebno je naglasila važnost politike Facebooka u vezi sa privatnošću korisnika i stvaranjem bezbjednog okruženja za djecu mlađu od 13 godina.

Što se tiče brisanja ličnih podataka i Facebook profila, Čeh je rekla da su ta pravila tačno određena i da svaki korisnik sam bira šta automatski briše sa svog profila, javlja Srna.

Za brisanje cjelokupnog Facebook profila potrebno je do 15 dana, a istekom roka od 90 dana izbrisani profili se ne mogu ponovo aktivirati, što je bitno u slučajevima u vezi sa izvršenjem krivičnih djela. Svaki korisnik može tražiti da mu se proslijede informacije koje Kompanija ima o njemu.

Facebook, koji broji više od 800 miliona korisnika, ima sjedište u Kaliforniji, a evropsko sjedište kompanije registrovano je u Dablinu, te se primjenjuju pravila EU i zakoni za zaštitu podataka Irske.

Srna