Hidrografija
Osnovnu hidrografsku mrežu na području općine Kalesija čini rijeka Spreča sa svojim pritokama. Osim Spreče i njenih pritoka ovdje se nalazi i izvor Manjače koja se ulijeva u rijeku Spanu pritoka Drine. Glavni vodotok kroz Kalesiju je rijeka Spreča desna pritoka rijeke Bosne. Izvire ispod Velje glave u Papraći.
S obzirom na ukupnu dužinu vodotoka od 115,7 km i površinu sliva od 1945 km2 ona je jedna od najdužih rijeka u Bosni.16 Kroz Kalesijsku općinu koju dijeli na dva dijela teče u dužini od 43,5 km. Spreča je izuzetno bogata vodom.
Najviši srednji mjesečni vodostaj spreče je februar (160 cm), zatim u maju (142 cm) i junu (141 cm), a najniži u avgustu (89 cm) i oktobru (90 cm).17 Na osnovu nešto drugačijih pokazatelja vodenog režima u odnosu na navedene, S. Ilešić je rijeku Spreču i hidrografskih sistem Južne Morave svrstao u kontinentalnu varijantu pluvijalnog režima s najvišim vodostajima u martu, februaru, aprilu i novembru, te najnižim u septembru i avgustu.18
Mnoge naše rijeke a među njima je i Spreča, odlikuju se meandrima- laktastim skretanjima u donjim tokovima, što je uzrokovanim malim nagibima i akumuliranju velikih količina riječnog nanosa kojeg u aluvijalne ravni dopremaju njihove pritoke.
Spreča čitavim svojim tokom kroz kalesijsku opštinu meandrira i pri tome akumulira velike količine riječnog nanosa. Visinska razlika rijeke Spreče od njenog izvora, gdje iznosi 339 m/nv, pa do Vukovijskog polja (224 m/nv), gdje napušta teritoriju kalesijske opštine iznosi 115 metara. U vrijeme većih kiša kao i vrijeme topljenja snijega pritoke Spreče dobijaju bujični karakter. Pri tome one spiraju i akumuliraju erodirani materijal zbog čega dolazi do izdizanja riječnog korita, a samim tim laktastih skretanja-meandra, koji su najizraženiji na izlazu rijeke Spreče iz Kalesijske opštine, odnosno u predjelu Jeginovog Luga i Gračaničkog Luga.
Lijeva pritoka Spreče na kalesijskoj teritoriji idući nizvodno je Papraća, koja u svom donjem toku prihvata nekoliko prirodnih izvora, od koji je najznačajniji Studenac. Slijedeća je lijeva pritoka Ugerovica koja izvire ispod Borogova, takođe izvire i potok Mramorak, koji je u sjevernom dijelu Osmačkog polja prihvata prirodni izvor zvani ˝Bunarevi˝. Ovaj izvor je ujedno i najveći na teritoriji opštine Kalesija i predviđen je za vodosnadbijevanje. Nizvodno od Osmaka u Spreču se ulijeva Sajtovića Rijeka, koju formira više manjih stalnih i povremenih potoka i izvora. Najveća lijeva pritoka Spreče na području kalesijske opštine je Mala Spreča, koja izvire oko 2,5 kilometara od Visa, ispod Bišine. Pritoke Male Spreče su Repuški Potok, Culjaga i Gračanička Rijeka.
Značajnije desne pritoke nizvodno od ušća potoka Mramorka na području Osmačkog polja su Sabatovica i Tavna. Na području Lugova u Spreču se ulijeva Bukovica koja izvire ispod Đedinca na koti 361 m/nv. Rijeka Dubnica koja se ulijeva u Spreču sjeverno od Visa, nastala je od dva potoka Kalesica i Mala Rijeka. Najznačajnija desna pritoka rijeke Spreče na području opštine Kalesije je Gribaja, koja izvire ispod Banj Brda, a ulijeva se u Spreču u Krčevima južno od donjih Vukovija. Značajne pritoke Gribaje su Hrašljanska Rijeka i Ciganski potok.
Na području opštine Kalesije do sada nisu registrovane pojave mineralnih, terminalnih i ljekovitih voda, osim nedavno istražene pojave manjeg mineralnog izvora ˝Kiseljak˝ u slivu pritoke Dubnice.














