Izgleda da glave i srca ateista nisu na istoj strani kada je vjera u Boga u pitanju. Ovo je rezultat nedavno objavljene studije u Finskoj koja je otkrila da ateisti postaju emotivno uzbuđeni kada izazivaju Boga da radi strašne stvari.

„Rezultati pokazuju da su stavovi ateista prema Bogu ambivalentni u smislu da njihova eksplicitna vjerovanja dolaze u sukob sa njihovom afektivnom reakcijom“, zaključak je tima sa Univerziteta u Helsinkiju koji je predvodila Marjana Lindeman.

Oni su sproveli dva eksperimenta. Prvi je uključivao 17 Finaca koji su iskazivali snažnu vjeru ili nevjericu u Boga. Oni su imali zadatak da naglas pročitaju niz izjava dok su naučnici dobijali informacije o reakciji njihovog tijela uz pomoć elektroda.

Neke od izjava bile su direktno izazivanje Boga („Izazivam te da udaviš moje roditelje“), neke su bile podjednako uznemirujuće, ali nisu uključivale Boga („U redu je šutirati male kuce u lice“), dok su postojale neutralne izjave.

Nivo uzbuđenja kod vjernika i nevjernika pratio je istu šemu: Više uzbuđenje za izazivanje Boga i neprijatne izjave i niže uzbuđenje kada su u pitanju bile neutralne izjave.

U poređenju sa ateistima, vjernici su se osjećali znatno neprijatnije kada su izazivali Boga, ali sakupljeni podaci pokazali su da su obje grupe doživljavale identične reakcije. To znači da su ateisti bili znatno uznemireniji prilikom izazivanja Boga nego što bi to željeli da budu.

Međutim, naučnici su pretpostavili da uzbuđenje nije bilo direktno povezano sa Bogom već sa uznemirujućim stvarima u izjavi, tako da su smislili drugi test koji je trebalo da testira tu hipotezu.

U drugom testu učestvovalo je 19 Finaca ateista i u pitanju je bila proširena verzija prvog eksperimenta. U drugom testu dodato je 10 novih izjava koje su bile varijacije na izazove Bogu ali bez nadprirodnih sila. Pored izgovaranja: „Izazivam Boga da okrene sve moje prijatelje protiv mene“, učesnici su čitali „Volio bih da se svi moji prijatelji okrenu protiv mene“.

Ateisti su prilikom čitanja prve izjave pokazali znatno veću uzbuđenost nego kada nisu spominjali Boga. Istraživači smatraju da se eksplicitni stavovi ateista razlikuju od implicitnih reakcija koje postoje van naše svijesti.

Još jedna od mogućnosti za uzbuđenje bila je činjenica da su ateisti bili uznemireni zbog prijatelja koji možda vjeruju u Boga, napominju naučnici i dodaju da ovakva reakcija može biti eho prethodnog vjerovanja i da je čak i ateistima teško da iz uma izbrišu ideju o postojanju Boga…

U galaksiji Mlečni put postoji najmanje 17 milijardi planeta čija je veličina slična Zemljinoj, navodi se u procjenama dvije nezavisne grupe američkih astronoma.

Procjene su zasnovane na svježim podacima koji su stigli sa NASA-ine sonde “Kepler” koja je lansirana 2009. godine sa zadatkom da pronalazi “zemaljske” svjetove.

To ne znači da su sve te planete potencijalno nastanjive, ali je tako veliki broj dobrodošla polazna tačka da se traga za svjetovima koji su slični našem, ocjenjuje agencija Asošiejted pres (AP).

Naučnici tek treba da nađu Zemljinu sestru bliznankinju – dakle ne samo onu koja je sličnih dimenzija već i onu koja se nalazi u takozvanoj “goldiloks zoni”, gdje nije ni previše hladno ni previše toplo, pa voda može postojati u tečnom agregatnom stanju.

Tim sa Smitsonijanskog centra za astrofiziku pri Univerzitetu Harvard procijenio je da najmanje jedna od šest zvijezda u Mliječnom putu ima planetu zemaljskih dimenzija.

Drugi tim, sa Berklija, Univerziteta Kalifornija i Univerziteta Havaji procijenio je, primenjujući drugačiji metod, da 17 odsto zvijezda u Mliječnom putu ima planete koje su sličnih dimenzija kao Zemlja.

Takve planete su samo djelić onoga što krije Mliječni put, jer prema nekim procjenama u galaksiji postoji nekoliko stotina milijardi planeta od kojih mnoge orbitiraju oko zvijezda koje se veoma razlikuju od našeg Sunca.

Rezultati su predstavljeni 7. januara u Američkom astronomskom društvu.

Izvor: B92

U diskretno postavljenom obavještenju na svom DoubleClick blogu, Google je započeo novi oglasni projekat, Conversions API, koji će spojiti offline informacije o potrošaču sa online obavještajnim podacima tako da će oglašivači moći da pronađu korisnike ne samo na osnovu vremena koje provedu za tastaturom već i informacija u koji tržni centar odlaze.

U saopštenju se objašnjava da transakcije u radnji, praćenje poziva i druge online aktivnosti mogu da budu imputirane u Google i kombinovane sa drugim informacijama.

Google uvjerava da će svi prikupljeni podaci i online i offline biti propušteni kroz bezbjednosne sisteme i da će korisnicima biti omogućena potpuna anonimnost. Međutim, jednom kada vaše ponašanje na webu počne da imitira vaš stvarni život, čak i uz izvjesni nivo privatnosti, Convresions API će djelovati pomalo jezivo.

„Ako kupite majicu u Gapu u tržnom centru i platite je karticom, kasnije ćete dobijati još više Gapovih reklama online koje će vam predlagati farmerke uz tu majicu”, kaže Džim Edvards, novinar Business Insider-a.

Naravno, uvijek postoji mogućnost da ti podaci procure u javnost ili da do njih dođe treća strana za koju ne biste voljeli da zabada nos u vaše lične stvari.

Edvards piše u svom tekstu da Google nigdje izričito ne tvrdi da će prikupljanje podataka u Conversions API biti anonimno, ali ukoliko to ne uradi reakcije bi mogle da izazovu veliki haos.

U međuvremenu smo, međutim otkrili da se sve informacije koje Google prikupi – a procjenjuje se da ih ima na milionima servera širom svijeta – uručuju još nekima a ne samo oglašivačima.

Prošlog mjeseca Google je objavio da je američka vlada samo tokom prvih nekoliko mjeseci 2012. zahtijevala lične podatke o oko 8.000 korisnika.

„Jedno je jasno: nadgledanje vlade je u porastu”, priznao je Google u svom izvještaju.

Glasnogovornik Facebooka saopćio je da će ta društvena mreža od sada naplaćivati slanje poruka članovima mreže koji se ne nalaze na listi prijatelja pošiljaoca.

Usluga će se naplaćivati po cijeni od jednog dolara.

Do sada su poruke upućene nekome ko se ne nalazi na listi prijatelja pošiljaoca odlagane u “spam” odjeljak dolaznih poruka, bez posebnog upozorenja o dolasku iste.

Poslije uvođenja plaćanja usluge slanja poruke korisnicima koji se ne nalaze na listi prijatelja, te poruke će direktno biti primljene u dolazno sanduče.

Facebook je i ranije uveo naplatu nekih svojih usluga, kao, na primjer, uslugu da objavljeni status čita šira publika.

Iz Facebooka su javili da je cijena slanja poruke osobama koje nisu na listi prijatelja pošiljaoca od jednog dolara samo testna cijena, te da može biti promijenjena.

U Dubaiju danas počinje konferencija pod okriljem UN na kojoj će se razgovarati o modelima za regulisanje rada interneta, uz zalaganje određenog broja zemalja da se kontrola pojača, a upotreba svjetske mreže dodatno naplaćuje.

Delegacije 193 zemlje sastaće se sa predstavnicima Međunarodne unije za telekomunikacije /ITU/ da bi razmotrili izmjene važećeg sporazuma o komunikacijama.
“Google” je upozorio da bi ovaj skup mogao da dovede do kraja ere “otvorenog interneta”. EU i SAD se protive predloženim izmjenama i smatraju da nema potrebe da se mijenja sistem koji funkcioniše.
Agencija UN navodi da je akcija neophodna da bi se osigurale investicije u infrastrukturu kako bi internet postao pristupačan većem broju ljudi.
“Brutalna istina je da je internet i dalje uglavnom privilegija bogatih ljudi. ITU želi da to promijeni”, izjavio je uoči sastanka generalni sekretar ove agencije UN Hamadun Ture.
Svjetska konferencija o međunarodnim telekomunikacijama biće prvi veliki skup na kojem će se razgovarati o ovim regulativama od 1988. godine, kada internet nije ni postojao, prenio je Bi-Bi-Si.
Regulatori i ostali delegati imaju rok do 14. decembra da postignu dogovor o tome koji će prijedlozi biti usvojeni, a svaka od 193 države ima pravo da predstavi svoje ideje. U radu konferencije učestvovaće više od 900 ljudi.
Internetske kompanije, organizacije za zaštitu ljudskih prava i pojedine države strahuju da bi usvajanje pravila za koje se zalažu zemlje poput Kine i Rusije omogućilo usvajanje oštrijih mjera nadzora i kontrole na internetu.
Konačni sporazum postaće dio međunarodnog prava, ali ITU priznaje da ne raspolaže pravnim mehanizmom za nametanje bilo kakvih rješenja.
Jedna od bojazni jeste da će biti usvojen prijedlog prema kojem će popularni veb sajtovi morati da plaćaju svojim telekomima za prenos podataka, odnosno sadržaja koje pregledaju korisnici interneta.
Većina od 193 članica ITU podržava ideju da internetom treba da upravlja agencija UN, a ne današnja kombinacija privatnih kompanija i neprofitnih grupa.
Ukoliko većina članica ITU prihvati nadležnost UN za regulisanje interneta, zapadne zemlje mogle bi da odbiju da potpišu taj sporazum. Tehnološke kompanije i obični korisnici interneta vjerovatno bi bili protiv takvog sporazuma, ali bi ga podržali telekomi.

Zračni kišobran je jednostavan elektronski uređaj koji usisava zrak kroz otvore na dnu drške i izbacuje ga pod pritiskom na vrhu. Na takav način se stvara zračna zavjesa koja odbija kišne kapljice.

Snaga kojom se zrak izbacuje se može podesiti u odnosu na jačinu pljuska. Zračni kišobran se također može i sklopiti kako bi mogao stati u torbu ili džep.

Jedina mana ovog proizvoda je životni vijek baterije. Ukoliko je pljusak veliki, maksimalna snaga bi vjerovatno vrlo brzo iscrpila baterije kišobrana.

Iako ovaj nevidljivi kišobran zaista izgleda kao izvanredna ideja i koncept, ostaje pitanje da li bi se svidio i slučajnim prolaznicima na koje bi bacao kišne kapi.

Prema pisanju časopisa “Cretaceus Research” otkrivena je nova vrsta dinosaurusa. Njegove ostatke naučnici su pronašli u Maroku. Ovaj dinosaurus je bio veličine T-Rexa, a njegovo prirodno stanište bilo je tlo Afrike.

Na lobanji donosaurisa naučnici su uočili izuzetno veliku očnu šupljinu, što je i presudilo u davanju imena ovoj vrsti. Po uzoru na lik Saurona iz poznate trilogije J.R.R. Tolkiena “Gospodar prstenova” u kojoj se lik Saurona prikazuje kao veliko oko na vrhu tornja, dinosaurus sa velikim očima dobio je ime “sauroniops”.

Prema tvrdnjama naučnika, sauroniops je imao široku i tvrdu lobanju u kojoj je imao mnogo oštrih zubi. Na glavi je također imao izraslinu sličnu čvorugi, navodi se u časopisu.

Studij američkih stručnjaka objavljen u časopisu “Science” upozorava da bi globalno povećanje temperature do kraja 21. stoljeća moglo dovesti do velikih društvenih i kulturoloških promjena. Topljenje leda na Arktiku najsnažnije je od početka mjerenja, a led se ne može više obnoviti, to je nova prijetnja Evropi, koja bi se mogla suočiti s ekstremno hladnim zimama.

I posljednji izvještaj Komiteta za klimatske promjene BiH, koji je u finalnoj fazi izrade, donosi slična zapažanja. Ljeta u BiH su sušnija s temperaturama koje obaraju stoljetne rekorde i ovaj ekstremni poremećaj potvrda je da je trend globalnog zatopljenja na sjevernoj polulopti, pogotovo na Balkanu, nezaustavljiv.

- Istina, BiH ima značajne klimatske resurse. Činjenica je da su naše zime sve ekstremnije, iz njih prelazimo u ljeta s temperaturama višim od prosjeka. Imali smo nezapamćene suše i tri mala tornada – tvrdi Nebojša Kuštrinović, član Komiteta za klimatske promjene BiH, te dodaje da ovo stoljeće BiH završava s klimatskim prilikama sličnim kao u Grčkoj.

Klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Željko Majstorović kazao je da zabrinjava promjena režima padavina koje pokazuju blagi trend porasta.

- U drugom Nacionalnom izvještaju o klimatskim promjenama u BiH konstatirano je da je posljednja decenija najtoplija od početka meteoroloških mjerenja. Imamo sve veće intenzitete padavina, ali i sve duže sušne periode. Zbog toga je efekt padavina sve lošiji, jer se naročito na brdskim područjima one brzo sliju s površine te ih sve manje ostaje u zemlji i podzemlju, što ima odraz i na poljoprivredu, vodoprivredu, elektroprivredu – kazao je Majstorović te dodao da će se ovi trendovi sigurno nastaviti u dogledno vrijeme.

Kompanija Volkswagen je dodala ekskluzivna izdanja svojim modelima Beetle i Beetle Cabriolet.

Modeli imaju 18-inčne Twister ili opcione 19-inčne Tornado točkove.

Kožna unutrašnjost je ponuđena u tri boje. Tu su i prednja sportska sjedišta, pragovi od nehrđajućeg čelika i trokraki upravljač presvučen kožom. Kožom su presvučeni i naslonjač za ruku, kao i ručna kočnica.

Cijena za Beetle Exclusive Design sa 1,2-litarskim TSI mjenjačem, koji isporučuje 103 KS, je od 22.650 eura, a cijena modela Beetle Cabriolet Eyclusive Sport sa 1,4-litarskim TSI motorom sa 158 KS dostiže i 30.500 eura.

Izvor: klix.ba

Potvrđujući sve brojnije glasine, iz Microsofta su danas i službeno objavili kako će nekad najpopularniji medij za online dopisivanje, Windows Live Messenger, svoje mjesto ustupiti Skypeu. U tekstu na Skypeovom blogu Tony Bates, jedan od čelnih ljudi zaduženih za razvoj ovog programa, napisao je kako Windows Live Messenger postaje prošlost za sve korisnike u prvoj četvrtini 2013. godine. Jedina iznimka bit će Kina, gdje će korisnici i dalje moći pristupati Windows Live Messengeru, a Bates nije naglasio hoće li i kada Messenger umiroviti i na kineskom tlu, javlja portal TechCrunch.

Iz Microsofta naglašavaju kako je prijelaz s Messengera na Skype počeo još prije nekoliko sedmica, odnosno u trenutku kada je izašla verzija Skype 6.0 za Windows i Mac računare. Instaliranjem ove verzije korisnici su se mogli prijaviti na Skype koristeći korisničke podatke s Windows Live Messengera. Onim korisnicima koji su to napravili, svi kontakti bili su automatski prebačeni na Skype. Također, Skypeova aplikacija za Microsoft Surface odnosno Windows 8, odmah nakon instaliranja automatski nudi mogućnost da sjedinite svoj Windows Live Messenger račun s novim računom koji kreirate na Skypeu.

U ranije spomenutom tekstu Bates vodi korisnike kroz pojedine korake prebacivanja i sjedinjavanja dvaju računa te naglašava kako „kasnije ove godine“ korisnike koji su prebacili račun očekuju neke posebne pogodnosti. Iako je još uvijek rano o tome govoriti, najvjerojatnije će se raditi o besplatnim kreditima za online pozive ili nekim drugim specijalnim pogodnostima koje su trenutno rezervirane isključivo za premium korisnike na Skypeu.

Osim Batesa, vijest o prestanku postojanja prenio je i Brian Hall i to u zadnjem postu na blogu Inside Windows Live. U ne pretjerano dugom tekstu Hall se dotakao 12 godina duge povijesti Messengera te revolucije koju je izazvao omogućivši korisnicima prelazak s SMS-a na IM (Instant Messages). Naravno, u novije vrijeme svjedočimo i novoj maloj revoluciji tokom koje korisnici znatan dio svoje online komunikacije prenose na društvene mreže poput Facebooka i Twittera, no Hall ipak izražava čvrstu vjeru u uspješnu budućnost Skypea.

„Skype je trenutačno najbolji mogući alat za obavljanje glasovnih i video poziva (naravno, uz činjenicu da preko njega možete izmjenjivati i tekstualne poruke u realnom vremenu)“ naglašava on i dodaje kako Skype u budućnosti očekuje i integracija s Outlookom.

Za one koji su odrasli u eri prije Facebooka i smartphoneova, ova vijest vjerojatno izaziva podvojene emocije. Naime, mnogi od nas su svoja prva online „druženja“ i druge virtualne društvene aktivnosti ostvarili upravo preko IM programa poput AIM-a, ICQ-a i Windows Live Messengera (koji je u početku bio poznat i kao MSN Messenger). Gledano iz ovog kuta, trajno gašenje Messengera prilično je tužan trenutak. No, s druge strane, on označava i početak nove ere. Vrlo jednostavno, iz Microsofta ovim potezom priznaju da se online svijet značajno izmijenio u prošlih 12 godina te da nema smisla održavati živom platformu koju su gotovo svi napustili.

Iako niti Bates niti Hall to nisu spomenuli u svojim blogovima, vrlo je vjerojatno kako će se s gašenjem Messengera isključiti i njegovi „blizanci“ Windows Live Messenger aplikacija za iOS i Windows Live Messenger za Xbox korisnike. Naravno, ne istog trenutka. Primjerice, New York Times je još u travnju pisao kako Skype za Xbox neće biti dostupan u 2012. godini i to zbog toga što će se u Microsoftu orijentirati na važnije stvari, poput integracije Skypea u svoje poslovni projekt – Lync.

Za kraj, spomenimo i konkretne brojčane pokazatelje koji su zasigurno kumovali odluci o trajnom gašenju Messengera. Naime, u 2010. Godini ovaj IM alat koristilo je otprilike 300 milijuna ljudi, dok danas ova brojka iznosi tek nešto više od 100 milijuna. S druge strane, dok je broj korisnika Messengera padao, Skype je svake godine bilježio sve bolje i bolje poslovne rezultate. Prema posljednjim podatcima iz Microsofta, Skype danas koristi više od 280 milijuna ljudi, s tendencijom rasta. Također, u određenim trenutcima Skype broji i do 40 milijuna prijavljenih i aktivnih korisnika, što samo dokazuje kako je uistinu došlo vrijeme da Windows Live Messenger ode u i više nego zasluženu mirovinu.

Izvor: geek.hr