JU Gradska biblioteka Kalesija
Kalesija
Datum: 23. april 2013.

Predmet: Informacija za javnost

Na području kalesijske općine je i ove godine obilježen 23. april – Svjetski dan knjige. Gradska biblioteka Kalesija je, u saradnji sa BZK Preporod, OŠ Kalesija i MSŠ Kalesija, još jednom na poseban način skrenula pažnju na mjesto i ulogu knjige, te na potrebu čitanja.

Ovoga puta je to učinjeno tako što je kalesijskim ulicama marširalo stotinjak učenika OŠ Kalesija i MSŠ Kalesija, koji su u rukama nosili knjige i transparente. N atransparentima nisu bili poruke kojima se tražila plata ili povećanje penzije, već se pozivalo na – čitanje.

Na transparentima su bile sljedeće poruke: “Svuda pođi, u biblioteku dođi!” “Dole PDV na knjige!” “Povećajte PDV na alkohol i cigare, ukinite PDV na ćitabe!” “Knjiga je najbolji jaran!” “Ha ne zno – ha nejmo. Ako hoćeš da znaš i imaš – ČITAJ!” “Znanje je moć. Znanje je u knjigama. Zato – ČITAJ!” “U miru naše najjače oružje je KNJIGA!” “Čovjek koji ima biblioteku i vrt ne treba mu ništa više.” (Ciceron) “Dobri prijatelji, dobre knjige i čista savjest: to je idealan život.” (Mark Tven) “Moj dom je tamo gdje su moje knjige.” (Elen Tompson) “Napraviti biblioteku u kući, znači podariti joj dušu. “ (Ciceron)
Na jednom transparentu su ispisane i prve riječi Kur’ana: “Čitaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna.” (El-Alek, 1.-5.)

Gradska biblioteka Kalesija svih ovih godina posvećuje značajnu pažnju afirmaciji knjige i približavanju knjige čitaocima. Podsjećamo da je Kalesija prva u poslijeratnoj BiH, još 1996. godine, pokretanjem Kulturne manifestacije “Ikre”, počela da obilježava oktobra – Mjesec knjige. Godinama se u u Kalesiji obilježava i Svjetski dan knjige. Prethodnih godina smo organizirali malonogometni turnir pod nazivom “Knjiga je najvažnija glavna stvar na svijetu”.

Bosanski jezik je postojao, postoji i postojat će

Gradska biblioteka Kalesije i BZK “Preporod”, u saradnji sa Osnovnom školom “Kalesija”, održavanjem tribine s naslovom “Jezik je kuća bitka” obilježili su 21. februar – Međunarodni dan jezika. Na tribini su govorili Mehmed Hodžić, director Gradske biblioteke, Amira Gazibegović i Fahrudin Sinanović. Osim navođenja činjenica o historijskom razvoju bosanskoga jezika, bilo je govora i o aktuelnim napadima na bosanski jezik.

- Tokom minule agresije, neprijatelju su napadali našu državu, ubijali našu braću i sestre, rušili su i uništavali naše bogomolje i naše kuće. Danas mnogi žele da unište bosanski jezik. Govore da taj jezik ne postoji. Govore da je izmišljen. Napadi na bosanski jezik su isto što i napadi na Bosnu i Hercegovinu i napadi na sve Bošnjake i na sve one koji ovaj jezik i državu BiH doživljavaju kao svoj jezik, svoju domovinu. Bosanski jezik je postojao, postoji i postojat će, rečeno je na tribini.

Učenici OŠ Kalesija obučeni u majice sa natpisom “BOŠNJAK – BOSANSKI JEZIK” čitali su stihove Maka Dizdara, Nedžada Ibrišimovićai Džemaludina Latića posvećene Bosni.

Istim povodom u OŠ Rainci Gornji je organizovano druženje učenika ove škole sa kalesijskim piscem Mehmedom Đedovićem.

POVELJA O BOSANSKOM JEZIKU

Povodom sve učestalijih osporavanja prava Bošnjacima da svoj jezik imenuju njegovim historijskim imenom, okupljeni u Institutu za bošnjačke studije pri Matičnom odboru BZK “Preporod” u Sarajevu, saopćavamo javnosti da naš zajednički stav o tom pitanju – koji ovjeravamo svojim potpisima – iskazuje sljedeća

1. Bosanski jezik jeste jezik Bošnjaka i svih onih koji ga pod tim imenom osjećaju svojim.

2. Korišćenjem naziva bosanski jezik Bošnjaci slijede nominaciju svoga jezika čiji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjovjekovlja do danas, a koji je bezbroj puta potvrđen u upravno-pravnim spisima, narodnim govorima, bošnjačkoj usmenoj i pisanoj književnosti te u različitoj literaturi na slavenskim i drugim jezicima.

3. Bez obzira na slična ili različita mišljenja o zajedničkom i posebnom u standardnim jezicima nastalim na temelju srednjojužnoslavenskog dijasistema – a koji čini glavninu južnoslavenske jezičke zajednice – smatramo da je u svakom od narodnosnih tokova riječ o jeziku koji Srbi odvajkada nazivaju srpskim, Hrvati hrvatskim, a Bošnjaci bosanskim.

4. Manipuliranja nazivom bosanski jezik u političke svrhe – kojih je u pojedinim razdobljima prošlosti Bosne bilo, uporedo s manipulacijama imenom bošnjačkog naroda – kao ni upotreba ove sintagme u regionalnom značenju, ne dovode u pitanje vjerodostojnost korišćenja ovog naziva kod Bošnjaka u narodnosnom smislu.

5. Istrajavajući na upotrebi historijskog imena za svoj jezik, Bošnjaci u Bosni i Hercegovini i šire ne ugrožavaju ničija prava niti prisvajaju nešto što im ne pripada. U tom smislu, korišćenje naziva bosanski jezik ne uključuje nikakvu težnju ka unifikaciji i unitarizaciji na prostoru Bosne i Hercegovine.

6. Pokušaji da se Bošnjacima, umjesto historijski potvrđenog te u praksi usvojenog naziva bosanski jezik nametne bošnjačka nominacija jezika predstavljaju politiziranje koje je posljedica preživjelog a neprevladanog srpskog i hrvatskog paternalizma i negiranja bošnjačke nacionalne samosvojnosti.

7. Ističući legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim i u narodu ukorijenjenim imenom, Bošnjaci podržavaju jednaka prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini i šire, a smatraju dobrodošlim lingvistička istraživanja i zalaganja u kulturi koja će omogućiti naše bolje upoznavanje i međusobno uvažavanje.

Potpisnici Povelje pozivaju političke predstavnike, vjerske prvake, kulturne djelatnike i sve sudionike javne riječi, a naročito prosvjetne radnike na svim razinama obrazovanja da podrže te u praksi zastupaju i provode načela iznesena u ovom dokumentu.
Sarajevo, 21. 3. 2002.
Potpisnici Povelje: Ahmet Aličić, Nijaz Alispahić, Azra Begić, Ðenana Buturović, Mustafa Cerić, Ibrahim Čedić,Srebren Dizdar, Enes Duraković, Fedrida Duraković, Nijaz Duraković, Ibrahim Festić,Šaćir Filandra, Muhamed Filipović, Lamija Hadžiosmanoviž, Sabira Hadžović, Rešid Hafizović, Hadžem Hajdarević, Adil Hajrić, Senahid Halilović, Irfan Horozović, Dževad Hozo, Ahmet Hromadžić, Muhamed Huković, Meliha Husedžinović, Omer Ibrahimagić, Nedžad Ibrišimović, Mustafa Imamović, Dževad Jahić, Ibrahim Kajan, Dževad Karahasan, Enes Karić, Ibrahim Kemura, Zilhad Ključanin, Ibrahim Krzović, Enes Kujundžić, Tvrtko Kulenović, Džemaludin Latić, Amir Ljubović, Munib Maglajlić, Rusmir Mahmutćehajić, Emina Memija, Teufik Muftić, Hasnija Muratagić-Tuna, Jasmina Musabegović, Sadudin Musabegović, Zaim Muzaferija, Fehim Nametak, Muhamed Nezirović, Enes Pelidija, Midhat Riđanović, Abdulah Sidran, Adnan Silajdžić, Avdo Sofradžija, Abdulah Šarčević, Arif Tanović, Ilijas Tanović, Elbisa Ustamujić, Esad Zgodić, Jusuf Žiga.

Autor: F.Sinanović

Omladinska banka Kalesija u saradnji s Udruženjem za odgovorno upravljanje ličnim finansijama, organizuje seminar o upravljanju ličnim finansijama u srijedu, 23. januar 2013. godine.

Mjesto održavanja seminara je JU ”Gradska biblioteka” Kalesija, u terminu od 13.00h.
Seminar je besplatan, a Vaša obaveza je samo da dođete s mnogo želje za ‘ekonomsko’ usavršavanje i druženje s mladim osobama.

Dragi omladinci, dobro nam došli !

U petak, 21. decembra 2012. godine, u 16,00 sati, u Gradskoj biblioteci Kalesija bit će upriličena promocija knjige „Kad šamara globalizacija“ autora Ramiza Murića. Promocija je upriličena u povodu obilježavanja 21. decembra – Dana rudara. I sam autor Ramiz Murić, iz Lipnice, je rudar u penziji. Knjiga „Kad šamara globalizacija“ posvećena je njegovim komaratima, rudarima.

Uz autora, o knjizi će govoriti i promotori prof. Dr. Edhem Muftić i Jasmina Ključić.

„Ova je knjiga dokaz da je Bosna postojala i da će i dalje postojati“ , riječi su kojima je otpočela promocija knjige „Bosanski identitet i suverenitet“  akademika Omera Ibrahimovića.

Uvodničari na promociji su bili profesor islamske vjeronauke Fadil Bajrami, te profesor Edhem Muftić. Moderator je bio novinar Fahrudin Sinanović. Promociji je prisustvovao veliki broj Kalesijaca, starije životne dobi, ali i veliki broj učenika MSŠ Kalesija koji su prisustvovali zahvaljujući profesoru Husniji Mešiću, koji je veliki zaljubljenik u knjige, ali i istoriju BiH.

Prvi od uvodničara bio je Fadil Bajrami koji je kazao da ova knjiga predstavlja „atak“ na sve one neprijatelje BiH, te je kazao da je knjiga na najbolji način opisala sve događaje u našoj državi od 1992. Godine pa sve do 2011..

Riječi hvale nije krio ni profesor Edhem Muftić koji istakao više puta da je akademik Omer Ibrahimović ovom knjigom ovjekovječio postojanje Bosne, te da je kroz opis dešavanja  svojoj državi dao baš sve.

„Neki su pokušali oteti ovu zemlju, tenkovima i topovima, a kada to nisu uspjeli počeli su da nam otimaju kulturu, jezik i istoriju, međutim to im nije pošlo za rukom Bošnjaštvo je sačuvano“, kazao je izmeđuostalog Muftić.

Kao šlag na tortu, na kraju je par riječi o svojoj knjizi kazao i sam autor. Svoje obraćanje Kalesijcima pčočeo je riječima „25. novembar je bio i bit će Dan državnosti do sudnjeg dana“, zašto je nagrađen i gromoglasnim aplauzom prisutnih. On se dotakao i rata kada je pod kako kaže svjetlom iz lampa učio politički sistem BiH jer je u to vrijeme politički sistem Jugoslavije bio uništen. Dotakao se Ibrahimović i prvog predsjednika Republike BiH rahmetli Alije Izetbegovića za kojeg je kazao da je on zaslužan zašto Bošnjaci nisu na zlo koje im je počinjeno odgovorili zlom, te na zločine zločinom. Na taj način tvrdi autor knjige je očuvano Bošnjaštvo te obraz ovog naroda koji iz rata izlazi bez ijedne mrlje.

Na kraju je akademik prisutnima potpisivao knjige, nakon čega je kod prijatelja i uvodničara Fadila Bajramija popio kalesijsku kahvu.

U okviru kulturne manifestacije „Ikre“, koji organizuju JU Gradska biblioteka „Kalesija“ i Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“, u kalesijskom BKC-u „Alija Izetbegović“ promovisan je roman „Zbijeg – Put u Srebrenicu“ autora Hasana Nuhanovića. S obzirom na to da je bio prevodilac UN-a u Srebrenici, Nuhanović je preživio genocid, koji, nažalost, njegovi roditelji i brat nisu preživjeli. Osim ovog romana, Nuhanović je 2005. objavio i knjigu „Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i genocid u Srebrenici“. Napisao je i objavio brojne članke na temu genocida u Srebrenici s posebnim naglaskom na ulogu međunarodne zajednice u ovim događajima. Prisutnima u BKC-u, osim o novoj knjizi, pričao je i o svom životnom putu, tragediji koja ga snašla, načinu na koji je preživio i posebno o njegovoj tužbi protiv Holandije. Holandski apelacioni sud je, podsjećamo, 2011. godine donio odluku da je država Holandija odgovorna za smrt trojice muslimana jer oni nisu smjeli biti istjerani iz holandskog kampa 1995. godine, čime su poslani u smrt.

Prije promocije romana „Zbijeg – Put u Srebrenicu“, u Kalesiji je još jednom odata počast rahmetli Nedžadu Ibrišimoviću. Naime, učenici Osnovna škola „Gornji Rainci“, koji su u septembru pobijedila na takmičenju za najljepši pano i performans o ovom velikanu, publici su ponovo prikazali i pokazali ono zbog čega su i proglašeni najboljim. Uručene su im zahvalnice. Cijela manifestacija nekako je bila posebna. Prosto je mirisala na Bosnu, ponos, prkos, hrabrost i snagu Bošnjaka.

Kulturna manifestacija “Ikre 2012” nastavlja se u utorak, 30. oktobra, u 15,30 sati, promocijom romana “Ajvaz-dedin san” Envera Halilovića. O romau, uz autora, još će govoriti i novoizabrani reis-ul-ulema Husejn ef. Kavazović, prof. dr. Bego Omerčević, dekan Filozofskog fakulteta u Tuzli i novinar i književnik Fahrudin Sinanović.

Autor: Amela F. Delić

Dođite na promociju romana “Zbijeg – put u Srebrenicu” Hasana Nuhanovića – čovjeka koji je tužio Holandiju zbog genocida u Srebrenici

O Srebrenici se, nažalost, uglavnom priča samo u vrijeme izbora i u julu mjesecu. S ciljem da više ne bude tako, JU Gradska biblioteka i BZK Preporod su u ovogodišnji program kulturne manifestacije „Ikre“ uvrstili i promociju romana “Zbijeg – Put u Srebrenicu”, autora Hasana Nuhanovića, čovjeka koji je tužio Holandiju zbog genocida u Srebrenici.

Roman predstavlja autorovu autobiografsku ispovijest, odnosno autentično svedočanstvo o dešavanjima u Srebrenici i autor u knjizi na vjerodostojan i ljudski upečatljiv način rekonstruira događaje i likove, od kojih većina nije među živima, piše o traumi ljudi koji su osuđeni na golo preživljavanje.

Hasan Nuhanović je rođen 1968. godine u Zvorniku. Studirao je mašinstvo u Sarajevu, gdje ga je na četvrtoj godini studija prekinuo rat. Zajedno s rodbinom prošao je kroz ratnu golgotu i stradanja u Podrinju, nakon čega su izbjegli u Srebrenicu. Spletom okolnosti, počeo je raditi kao uposlenik UN-a u svojstvu prevodioca u julu 1995. godine, bio je sudionikom stravičnih dešavanja u kojima je ostao bez brata, majke i oca. Autor je više desetina članaka, tekstova o stradanjima u Srebrenici. Također, objavio je knjigu “Pod zastavom UN – međunarodna zajednica i zločin u Srebrenici“.

Osim o knjizi, autor će govoriti o svojoj tužbi protiv Holandije, o odnosu međunarodne zajednice prema Srebrenici i općenito o stradanju Srebreničana.

Gradska biblioteka i Preporod pozivaju sve građane da u utorak, 23. oktobra, u 16,00 sati, dođu u salu BKC-a i prisustvuju promociji romana „Zbijeg – put u Srebrenicu“. Na taj način ćemo iskazati svoj stav prema Srebrenici i polsati poruku onima koji govore o raspadu Bosne da SREBRENICA NIKADA NEĆE BITI SASTAVNI DIO GENOCIDNE TVOREVINE.

Autor: F. Sinanović

Život u znaku knjige

Predstavljanjem izdavačke djelatnosti “Centra za napredne studije” Sarajevo i tribinom „Knjiga u bošnjačkoj tradiciji“ i zvanično ja počela 17. kulturna manifestacije „Ikre“, koja se u Kalesiji održava od 1996. godine u povodu obilježavanja oktobra – Mjeseca knjige.

Magistar Mirza Sarajkić, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, je kazao da Centar za napredne studije (CNS) ima za cilj da okupi i umreži sve mlade Bošnjake koji se bave naučnim radom iz svih oblasti života u cilju zajedničkog djelovanja na ostvarenju ciljeva Centra.

Iz bogate ponude knjiga izdvojio je knjigu Tarika Ramadana „Radikalna reforma“, napominjući da bi muslimani iz pozicije pasivnog posmatrača događaja, morali biti kreativniji, da i sami pokreću akcije.

Hafiz doc. dr. Munir Mujić je, govoreći o knjizi i Bošnjacima, podsjetio da su još u ranija vremena, kada je bilo teže doći do knjige, mnoge bošnjačke porodice imale svoje bogate kućne biblioteke.

Kalesija će i narednih dana živjeti u znaku knjige. Naime, „Ikre“ se nastavljaju u utorak, 23. oktobra, u 16,00 sati, manifestacijom “Bio jednom jedan – slovo o Nedžadu Ibrišimoviću“ i promocijom romana “Zbijeg – put u Srebrenicu” autora Hasana Nuhanovića.

Za kraj manifestacije, 30. oktobra,  je planirana promocija knjige “Ajvaz-dedin san – historijski roman“ prof. dr. Enevera Imamovića, o čijoj knjizi će govoriti i novoizabrani reis-ul-ulema mr. Husjen ef. Kavazović i prof. dr. Bego Omerčević, dekan Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Organizatori Kulturne manifestacije „Ikre“ su JU Gradska biblioteka Kalesija i BZK Preporod Kalesija, a pokrovitelji Vlada TK i Općina Kalesija.

Autor: F. Sinanović

JU Gradska biblioteka Kalesija i BZK Preporod Kalesija i ove godine će, u povodu obilježavanja oktobra – Mjeseca knjige, organizirati kulturnu manifestaciju “Ikre”. Ova manifestacija je najavljena sa dva zanimljiva događaja. Naime, ispred zgrade OŠ Kalesija organizatori su okitili drvo knjigama. Htjeli su, kako kažu, motivirani kur’anskom porukom u kojoj se kaže da je „Lijepa riječ kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane visoko prema nebu; ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi!“ (Ibrahim, 24-26.), poslati poruku svima, naročito mlađima, da je knjiga zapravo najslađi plod.

Znamo da djeca vole jabuke, kruške i druge plodove. Sve ovo radimo kako bi oni zavoljeli i ove plodove na granama, – knjige. Samo, da bi došli do knjige, ne moraju se penjati i varati po drveću, dovoljno je da dođu u Gradsku biblioteku gdje ih čekaju ti prelijepi plodovi/knjige, kažu iz Gradske biblioteke.

Drvo okićeno knjigama je postiglo svoj puni efekat i izazivalo je veliku pažnju svih prolaznike; i onih starijih, ne samo učenika.

Drugi događaj kojim je najavljena ovogodišnja kulturna manifestacija “Ikre” jeste performans “Čekaj s knjigom”. Naime, na svim mjestima gdje su ljudi prinuđeni da čekaju: na autobuskim stanicama, općinskim šalterima, čekaonicama Doma zdravlja, klupama u parku i sličnim, raspoređene su osobe koje sjedile ili stajale u redu i dok su čekali, čitali su knjigu.

- Slika govori više nego hiljadu riječi. Takvom slikom, slikom mladog čovjeka koji čita u toj nekakvoj čekaonici, htjeli smo poručiti i drugima da uvijek uz sebe imaju neku knjigu i da čitaju dok čekaju da dođu na red. Ako kod kuće ne mogu zbog posla, zbog televizije ili interneta, zbog djece koja im smetaju, mogu to na mjestima gdje su prinuđeni da čekaju, objašnjava svrhu performansa “Čekaj s knjigom” Mehmed Hodžić, direktor gradske biblioteke.

 Zvanični dio KM “Ikre” počinje u petak. Pokrovitelji manifestacije su Vlada tuzlanskog kantona i Općina Kalesija. Inače, Kalesija je prva u poslijeratnoj BiH, još 1996. godine, s ciljem da približe knjigu čovjeku i čovjeka knjizi, počela da obilježava oktobar – Mjesec knjige. Ove godine pripremili su veoma zanimljive sadržaje.

Program 17. kuturne manifestacije “Ikre 2012”:

 19. 10. 2012. (PETAK), 17,00 sati:

- Predstavljanje izdavačke djelatnosti “Centra za napredne studije” Sarajevo

- Tribina: Knjiga u bošnjačkoj tradiciji

Uvodničari: hfz. dr. Munir Mujić i mr. Mirza Sarajkić, moderator: Amela F. Delić

23. 10. 2012. (UTORAK)

 16,00 sati :

- “Bio jednom jedan” – Slovo o Nedžadu Ibrišimoviću

u 16,30 sati:

- Promocija romana “Zbijeg – put u Srebrenicu” autora Hasana Nuhanovića

30. 10. 2012. (UTORAK),  16,00 sati:

- Promocija knjige “Ajvaz-dedin san” – historijski roman prof. dr. Enevera Imamovića

Promotori: reis-ul-ulema mr. Husjen ef. Kavazović

Prof. dr. Bego Omerčević, dekan Filozofskog fakulteta u Tuzli

Fahrudin Sinanović, prof. bosanskog jezika i književnosti

Moderator: Amela F. Delić

Javna ustanova Gradska biblioteka „Kalesija“ posjeduje više od 15 hiljada knjiga koje vi svakodnevno čitate, podižete i vraćate. Mnoge su tu jer ste ih upravo vi poklonili biblioteci. Knjiga je najveće blago i najbolji čovjekov prijatelj. Ono što ste pročitali, saznali i naučili nijedan čovjek vam ne može oduzeti.
Vi danas možete uživati čitajući ove knjige zahvaljujući trudu nekolicine ljudi koji su ovu biblioteku osnovali. U toku rata, negdje između 1993. i 1994. osnovan je Sekretarijat za kulturu i informisanje. Odmah zatim osnovan je Informativno-kulturni centar „Kalesija“ u okviru kojeg su postojali i djelovali radio, biblioteka i list „Zeman“. Zeman je list koji je izlazio jednom mjesečno. Prvi urednik i jedan od inicijatora pokretanja Zemana bio je uposlenik Gradske biblioteke Fahrudin Sinanović. Primjerke lista možete pogledati u biblioteci gdje su svi brojevi brižno sačuvani.

Biblioteka je kuća znanja, kuća knjiga

Gradska biblioteka „Kalesija“ osnovana je kao samostalna ustanova 2000. godine. Direktor biblioteke je Mehmed Hodžić, kojeg svi veoma cijene zbog njegove blagosti, razumijevanja i napretka kojeg je biblioteka doživjela s njim na čelu. Knjižničarka u biblioteci je Fatima Jahić, a blagajnica Zineta Rakovac. Obje u biblioteci rade od njenog osnivanja 2000. O čistoći prostorija brine se Safeta Musić. Fatima i Zineta skoro napamet znaju gdje se koja knjiga nalazi, stoga vjerujemo da će te traženu knjigu dobiti u rekordnom roku. Svi vi koji ste članovi sigurno ste to primjetili. One znaju gdje se koja knjiga tačno nalazi, da li je pomjerena, okrenuta ili stavljena negdje gdje joj nije mjesto. Arapska, turska, ruska, njemačka, portugalska, španska, bosanskohercegovačka, hrvatska, engleska, američka književnost, stručna literatura, beletristika – sve to i mnogo više možete pronaći na ovom mjestu. Biblioteka je kuća znanja, kuća knjiga.
Od 2008. godine u biblioteci kao bibliotekar radi Fahrudin Sinanović koji je ujedno urednik portala kalesijske-novine.com. Urednik je i portala za bosanskohercegovačku kulturu i književnost bhknjiga.com; portala koji polahko ali sigurno postaje cijenjen i čitan među ljubiteljima kulture i književnosti širom BiH. Sinanović se brine da sve novosti iz Gradske biblioteke i sve druge novosti iz kuture budu prezentirane javnosti.

Kalesija, Tešanj i Gradačac rame uz rame

Godinama se ovdje održavaju razne manifestacije o kojima možete čitati na spomenutim i portalu, kao i na portalu kalesija.com. Kulturna manifestacija “Ikre”, koja se od 1996. godine, u saradnji sa BZK Preporod, održava u oktobru, povodom obilježavanja oktobra – Mjeseca knjige, uvršetna je među manifestacije od kantonalnog značaja. Po njoj je Kalesija, kao mjesto u kojem se dešavaju značajni kulturni događaji, prepoznata širom Bosne i Hercegovine. Na mapi kulturih gradova, izuzmemo li par većih centara poput Sarajeva, Banja Luke, Tuzle Mostara i Zenice, Kalesija je u samom vrhu, zajedno sa gradovima sa dugom historijom i tradicijom kakvi su Tešanj i Gradačac. Ovo nisu riječi samohvale uposlenika Gradske biblioteke, već su ovo riječi i značajnih književnika koji su gostovali u Kalesiji, poput Nedžada Ibrišimovića, Zilhada Ključanina, Fatmira Alispahića, Hadžema Hajdarevića i drugih, koji su prepoznali vrijednost onoga što radi kalesijska Gradska biblioteka. Gradska biblioteka je više nego ijedna druga ustanova, udruženje ili organizacija uradila na stvaranju pozitivne slike o Kalesiji. Uostalom, prošle godine je na BHT, u emisiji “Dimenzija više”, emitiran desetominutni prilog o Kalesiji kao kulturnoj sredini. Oni koji znaju koliko košta samo jedna sekunda reklame na TV, znaju koliki je i kakav doprinos Gradske biblioteke u stvaranju pozitivnog imidža našeg grada.

Iako je biblioteka napunjena sa više od petnaest hiljada knjiga o kojima se brine petero uposlenika, ovdje se ipak nađe i mjesta za pripravnike (volontere) koji u biblioteci odrađuju svoj pripravnički. Trenutno u biblioteci volontiraju dvije osobe, diplomirani ekonomista Alija Gutić i žurnalista Amela Delić.
Posjete biblioteci su česte i ljudi još uvijek znaju da je čitanje bolje i zanimljivije i od televizije i interneta. Mnogo kažu: „Knjiga je knjiga, nešto što zaista vrijedi, nešto što je daleko iznad filma, televizije i interneta“. Danas je jedna velikodušna gospođa poklonila desetak knjiga na njemačkom jeziku biblioteci. Samo za vas smo je fotografisali, prepoznajte je i ukoliko imate viška knjiga slijedite njen primjer. „Prema mojem  iskustvu, knjige imaju moć zaustaviti vrijeme, vratiti ga u prošlost ili poletjeti u budućnost“, kazao je Jim Bishop. Samo za vas smo izabrali još nekoliko zanimljivih citata o knjizi i čitanju. Uživajte.

Rekli su o knjizi:

Treba puno čitati, a ne imati puno knjiga. (Plinije)

Onome tko čita knjige kao što sluša prijatelja, knjige će mu se otvoriti i postat će njegove. Što pročita ostat će njegovo, razveseljavat će ga i tješiti, kao što to samo prijatelji znaju. (Hermann Hesse)

Da biste uništili kulturu, ne morate spaliti knjige. Dovoljno je da ih ljudi prestanu čitati. (Ray Bradbury)

Uglavnom kroz knjige uživamo u komunikaciji s nadmoćnim umovima. U najboljim njigama autori nam se obraćaju, daju nam svoje najvrjednije misli i izlijevaju svoju dušu u naše. Hvala Bogu na knjigama. (William Ellery Channing)

Kad čitate, uvijek ste u najboljem društvu. (Sydney Smith)
Pa, bujrum u našu biblioteku.

Amela F. Delić

Smotru pisane riječi u banjalučkoj Sportskoj dvorani “Borik” zvanično će u 18.00 sati svojom besjedom otvoriti istaknuti srpski književnik Svetislav Basara.